Karen Pierce za N1: Napadi na neovisne novinare su neprihvatljivi! To nije u skladu s nastojanjima Srbije da uđe u EU

Činjenica je da živimo u vrlo opasnim i izazovnim vremenima. Čini se da je pitanje zapadnog Balkana ostalo u sjeni globalnih kriza poput rata u Ukrajini i na Bliskom istoku te novog mandata predsjednika Trumpa.

"Imate pravo, ovo je vrijeme povećane globalne nesigurnosti koja je bez presedana u pogledu nepredvidivosti. Ali zapadni je Balkan ključan za pitanje stabilnosti i sigurnosti u Europi. UK želi iskazati obnovljen interes za ovu regiju. Bit ćemo domaćini samita Berlinskog procesa krajem godine. Nadamo se da ćemo pomoći državama ove regije da surađuju u pogledu javnih politika. Ali imate pravo, postoje neka zanimljiva i izazovna pitanja naslijeđena iz doba sukoba u ovoj regiji. Želimo odigrati ključnu ulogu i pomoći državama regije kako bi razriješile te probleme i krenule naprijed kao moderne europske države u modernoj Europi.!

Ovo je prilično zanimljivo vrijeme u cijeloj regiji. Neke zemlje poput Slovenije i Hrvatske već su članice NATO-a i EU-a, no neke druge i dalje čekaju dovršetak pregovora o članstvu. Postoje li planovi ili rokovi za članstvo država zapadnog Balkana u EU-u ili NATO-u?

"Tri države zapadnog Balkana već su u NATO-u, uz Hrvatsku i Sloveniju, koje su se odavno pridružile. Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su u NATO-u, što je sjajno. A sve države regije imaju status kandidata za članstvo u EU-u. Ali proces pristupanja Europskoj uniji vrlo je tehnički složen, države moraju pratiti zacrtani put i zatvarati pregovaračka poglavlja. Više nismo u Europskoj uniji, ali naša je uloga pomoći građanima država zapadnog Balkana da ispune svoju težnju za članstvom u Europskoj uniji. Pomoći ćemo im ostvariti napredak na poljima koja su važna za proces pristupanja. To se odnosi na pomirenje, gospodarstvo i dobro upravljanje. Spremni smo pomoći im u pogledu tih pitanja."

Nedavno ste posjetili BiH. Mnogi kažu da je politička kriza posebice zabrinjavajuća u BiH. Tko je najodgovorniji za to? Postoje li u posljednje vrijeme neke konkretne opasnosti i prijetnje kojima se treba pozabaviti?

"Kao što znate, ove godine obilježavamo 30. godišnjicu Srebrenice i Daytonskog mirovnog sporazuma. Bila sam na obilježavanju obljetnice Daytonskog sporazuma u Ohiju s vašim ministrom vanjskih poslova prije nekoliko tjedana. Postoji općenit osjećaj da je BiH i dalje krhka. Žao mi je što to moram reći, ali osobito je krhka zbog poteza Dodika u Republici Srpskoj. Svojim pristupom bosanskim Srbima ne čini uslugu. Pokušava potkopati samo postojanje BiH kao države uz svoje secesionističke zakone. Sasvim podržavamo daytonske kriterije: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. To je vrlo važno. Znam da pitanje izbornog zakona veoma zabrinjava bosanske Hrvate i spremni smo razgovarati o tome. Ali ako BiH želi ostvariti napredak glede članstva u NATO-u i Europskoj uniji, mora to učiniti kao država, što znači da BiH moramo pomoći na tom putu. A Dodik ide u suprotnom smjeru i pritom nikomu ne pomaže."

Građani BiH pitaju se kakva je budućnost njihove države u situaciji u kojoj je njihova zemlja vrlo krhka. Mislite li da će biti neke intervencije međunarodne zajednice? U pogledu nemira ili sukoba u BiH, hoće li SAD, saveznici i EU pokušati spriječiti ikakav sukob?

"Mislim da nam je svima cilj i u interesu ne dopustiti da se BiH vrati na strašno nasilje kojem smo svjedočili prije 30 godina i kojem smo otada u nekoliko navrata svjedočili na zapadnom Balkanu. Pritom mislim na sukob na Kosovu. Te su incidente uzrokovali ljudi koji su počinili ratne zločine, koji su osuđeni, mnogi od njih su zatvoreni ili su otad preminuli. Cijelu Srbiju ne bi trebalo smatrati odgovornom za Miloševićeve zločine, ali to nasljeđe i dalje postoji. Zdušno se nadamo da se sukobi neće ponoviti. Uvelike podupirem prisustvo EUFOR-a na terenu. Kao što znate, prema Daytonu, postoji visoki predstavnik. Dakle, međunarodna zajednica već je uvelike angažirana oko BiH. U tom smislu ona predstavlja jedinstven slučaj. Nijedna druga zemlja nema instituciju poput visokog predstavnika, UN ima nešto drukčiju instituciju. Nadam se da možemo pomoći svim stranama u BiH da se smanje tenzije, ako do njih dođe. Ali moram naglasiti da ne očekujemo nasilje. Tamo se uvijek zvecka oružjem i to treba pozorno pratiti, ali apeliramo na sve političke lidere da učine ono što je u najboljem interesu građana BiH te da donesu zakone potrebne da BiH postane članicom EU-a."

Kako gledate na ulogu visokog predstavnika u BiH i njegovu posljednju odluku koja ima velik utjecaj na bošnjački i srpski dio BiH?

"Podržavamo rad visokog predstavnika, veoma je dobar javni službenik. Uspostava Ureda visokog predstavnika predviđena je Daytonskim mirovnim sporazumom koji uporište ima u rezoluciji Vijeća sigurnosti u skladu s poglavljem sedam. Dakle, to je obvezujuće. A visoki predstavnik i Dayton imaju konačni autoritet u pogledu građanskih pitanja. Mislim da ljudi to zaboravljaju. Iz Rusije dolaze neke izjave koje bi trebale uvesti pomutnju, ali svi smo pristali na ovaj autoritet visokog predstavnika. Njegov je zadatak da država BiH nastavi funkcionirati na korist sva tri konstitutivna naroda i svih drugih naroda u zemlji, i to je ono što on čini. A izazov predstavlja to što Dodik ne prihvaća njegov autoritet, dovodi ga u pitanje, dovodi u pitanje Ustavni sud. Nitko ne može biti iznad zakona. Dodik bi trebao povući svoje secesionističke zakone i pridržavati se odluka suda i visokog predstavnika."

Prijeđimo na temu Srbije. Već oko šest mjeseci traju studentski i građanski prosvjedi. Kako gledate na tu situaciju, osobito u pogledu slobode medija i demokracije u zemlji koja održava neke veze s Rusijom? Osobito u kontekstu toga da je srbijanski predsjednik jedan od rijetkih europskih predsjednika koji je otputovao u Moskvu s Putinom proslaviti Dan pobjede.

"U tom pogledu ne osjećamo animozitet prema ruskom narodu. Crvena je armija oslobodila Beograd u Drugom svjetskom ratu. Znamo da postoji duboka povijesna povezanost. Gledamo ruske poteze, osobito poteze ruskih vlasti. Ono što rade na zapadnom Balkanu naprosto ne pomaže. Puno je uplitanja, dezinformacija... No koliko se sjećam, tijekom pregovora o Daytonu, Rusi su pokušavali biti konstruktivni i uspjeli smo postići mirovni sporazum. Bilo bi vrlo dobro da se svi složimo kako bi sve države zapadnog Balkana bile stabilne i sigurne. Ne želim komentirati prosvjede u Srbiji, ne želim se miješati u srpsku unutarnju politiku. Ali rekla bih da postoji potreba za reformama u mnogim ovim državama u pogledu načina upravljanja i u smislu predstavničke prirode njihovih demokracija, a svakako u smislu slobodnih i neovisnih medija. Dakako, podupiremo slobodu medija, blisko surađujemo s neovisnim novinarima. Od ključne je važnosti, i to ne samo zbog ruskih dezinformacija, da novinari poput vas i vaših kolega u regiji mogu slobodno i nepristrano izvještavati bez ikakva uplitanja. Ključno je i da se mogu održavati javni prosvjedi, dok god nisu nasilni.

Je li za međunarodnu zajednicu i UK prihvatljivo to što naše kolege s N1 Srbija napadaju državni mediji i vlasti? Je li to prihvatljivo za Europu i Zapad? Nema slobodnih medija, položaj nekih nevladinih institucija veoma je upitan... Ima li međunarodna zajednica neke dvojbe u vezi s onim što se zbiva? I ima li priliku poslati poruku da u Srbiji, koja želi postati članicom EU-a, nešto nije kako treba, trenutačno nije prihvatljivo?

"Smatram da su svi napadi na neovisne novinare neprihvatljivi. Nažalost, nisam upoznata sa situacijom vaših kolega s N1, ali napadi na neovisne novinare neprihvatljivi su. Rekli smo to na Vijeću sigurnosti, u Europi, NATO-u i na drugim mjestima. Imate pravo, to nije u skladu s nastojanjima Srbije da uđe u EU. Pozivamo sve političke vođe u zemljama zapadnog Balkana da slobodne i neovisne medije smatraju ključnima glede reformi koje moraju provesti kako bi se modernizirale i pridružile Europskoj uniji. Naglašavam, to žele njihovi građani, to nije nešto što namećemo, mi smo napustili Europsku uniju, ali njihovi građani žele ući u EU i stoga smo kao UK spremni pomoći u ostvarivanju toga cilja."

Zabrinjava i situacija na Kosovu. To pitanje potpiruje ne samo govor mržnje nego i zabrinutosti da bi moglo doći do nekog sukoba. Kako ocjenjujete tu situaciju, pitanje autonomije i neovisnosti Kosova, koje Srbija ne priznaje?

"Kao što znate, to je problem već dugi niz godina. Postojali su napori UN-a, Ahtisaarija i vrsnog američkog diplomata Franka Wisnera, koji je, nažalost, nedavno preminuo. Njegova komemoracija održana je istovremeno s obilježavanjem obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma. Ti su napori trebali Kosovu osigurati neovisnost i put k modernizaciji te tome da postane normalna država. Nasušno nam je potrebna normalizacija odnosa Srbije i Kosova. Nažalost, nijedna od dviju strana ne ispunjava obveze preuzete 2023. Spremni smo im pomoći da ostvare napredak u pogledu normalizacije odnosa. EU u tome igra ključnu ulogu. Na terenu ima sjajnog predstavnika, Petera Sorensena, tu je i visoka predstavnica Kallas... Zajedničkim im snagama nastojimo pomoći da obnove duh suradnje, što bi u konačnici dovelo do toga da Srbija prizna Kosovo barem u međunarodnim organizacijama. Ali to uključuje i veće napore Kosova da osigura da se srpski narod na Kosovu, osobito na sjeveru, osjeća ravnopravno u toj državi. Moraju štititi interese svih naroda na Kosovu, ne samo jednoga. I moraju provesti ono na što su se obvezali."

Vaša je perspektiva vrlo zanimljiva. Bivša ste veleposlanica u SAD-u. Tada je UK bilo dio Europske unije i posjedujete veliko znanje o EU-u. UK sada ima posebno mjesto u međunarodnoj zajednici. Iz te perspektive, kako gledate na spomenuti samit čelnika država zapadnog Balkana u Londonu? Što doista očekujete od tog samita?

"Hvala na ovim lijepim riječima o UK-u. Premijer Keir Starmer lider je u pogledu trenutačne krize u Ukrajini. Vrlo tijesno surađuje s predsjednikom Macronom i novim kancelarom Merzom. I veoma je voljan surađivati s Amerikancima kako bi se postigao mir u Ukrajini. Što se tiče zapadnog Balkana, premijer je htio biti domaćin samita Berlinskog procesa jer je htio poslati poruku da, iako je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU, izuzetno smo zainteresirani za ono što se događa u Europi. U mnogo pogleda, zapadni je Balkan nedovršen posao. Ranije smo spomenuli države koje su ušle u EU, a na ovih je šest država da ostvare napredak. I želimo iskoristiti Berlinski proces za ostvarivanje suradnje u pogledu migracija, organiziranog kriminala, sigurnosti i gospodarskog partnerstva. Razmatrat ćemo mjere uz koje ćemo pokušati pokrenuti te procese. Isto tako, želimo da ove države provedu ono na što su se obvezale na dosadašnjim samitima Berlinskog procesa. Naš će se premijer osobito na to usredotočiti."